Teškom stanju u lokalnim medijima ne nazire se kraj

U medijima je broj zaposlenih od početka krize smanjen za čak tri tisuće novinara i ostalih medijskih djelatnika, s 12 i pol tisuća na 9 i pol tisuća zaposlenih.

24.10.2014.
15:08
VOYO logo

Takvo stanje se odražava i na lokalne medije pa je su protekloj godini ugašene još dvije lokalne televizije, a šest ih je u predstečajnoj nagodbi. Teškom stanju u lokalnim medijima se ne nazire kraj zbog čega je unapređenje njihova položaja i ove godine bila jedna od glavnih tema 7. Dana elektroničkih medija koji su se održali od 21. do 23. listopada u Opatiji. Na desetak panela se raspravljalo o medijskoj politici, analizi društvenog utjecaja Fonda za pluralizam, o održivosti lokalnih medija, novim pravilima izborne promidžbe, ali i o regulaciji, odnosno nepostojanju regulative kod pružatelja usluga putem interneta, kabela i satelita.

„Stanje u lokalnim medijima je sve teže, iz mjeseca u mjesec padaju prihodi i broj zaposlenih, a ako se ovaj trend nastavi morat će se ići na dodatno smanjivanje troškova, ali i plaća zaposlenih. Zbog sve manjeg broja oglašivača lokalni mediji su prisiljeni okretati se proračunima lokalnih i područnih jedinica. No, najavljena proračunska preraspodjela bi mogla smanjiti i prihode lokalnih uprava pa se bojimo da bi se ta mjera mogla negativno odraziti i na lokalne medije“, istaknuo je u uvodnom izlaganju predsjednik Hrvatske udruge radija i novina, Marijan Beljan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na panelu o održivosti lokalnih medija predloženo je da se s tri na pet posto poveća izdvajanje za lokalne medije iz HRT pretplate.

Govoreći o mogućnosti da se postojeće stanje u lokalnim medijima izmijeni, Lela Vujanić, predstavnica Ministarstva kulture, istaknula je da postoji mogućnost da se na razini EU-a angažiraju sredstva u visini od 4 milijuna eura za projekt community medija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pozivu za sudjelovanjem na 7. Danima elektroničkih medija po prvi put se odazvala ministrica kulture, Andrea Zlatar Violić. Iako su sudionici očekivali uvid u medijsku strategiju koju izrađuje Ministarstvo kulture, ministrica je navela da je izrada tog temeljnog dokumenta još uvijek u nastajanju, što je izazvalo nezadovoljstvo prisutnih.

„Radni materijali za saborsku raspravu bi trebali biti pripremljeni do kraja godine. Na njima se počelo raditi još prije dvije godine u situaciji iznimne krize i nezadovoljstva nakladnika. Prihodi su pali sa šest milijardi kuna na oko četiri milijarde kuna, broj zaposlenih je smanjen za četvrtinu, a u tiskanim medijima za čak 45 posto. Ministarstvo kulture provodi opsežnu analizu stanja i tek kad prikupimo sve relevantne podatke moći ćemo dati smjernice“, izjavila je ministrica kulture, Andrea Zlatar Violić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ravnateljica Agencije za elektroničke medije, Mirjana Rakić, najavila je da će se iduće godine provesti analiza radijskog tržišta, analiza utjecaja sredstava Fonda za pluralizam kao i analiza elektroničkih publikacija, te će se organizirati radionice za medijske djelatnike.

„Najvažnija točka oko koje se okreće cijeli medijski svijet je pronalazak odgovora na pitanje - kako poslovati stabilno s ciljem zaštite kvalitete programa. Neki od prijedloga koje smo imali prilike čuti putokaz su nam za daljnje djelovanje i vjerujem da ćemo pronaći dugoročno rješenje koje će pomoći lokalnim medijima da opstanu jer su oni nezamjenjiv izvor informacija za lokalne zajednice“, poručila je ravnateljica Agencije za elektroničke medije, Mirjana Rakić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sudionici panela o novim pravilima izborne promidžbe su pozdravili izmjene koje su medijima omogućile da sami odluče koliko će kojem kandidatu dati medijske pozornosti. Jedino HRT mora svim kandidatima omogućiti petominutno predstavljanje tijekom izborne promidžbe. Kao najveći propust sudionici su naveli nepostojanje sankcija za prekršitelje pravila izborne promidžbe.

Na 7. Danima elektroničkih medija razgovaralo se i o regulaciji medijskih pružatelja putem interneta, kabela i satelita. Stručnjaci upozoravaju da su u Hrvatskoj već neko vrijeme prisutni pružatelji usluga koji ne podliježu hrvatskim pa čak ni europskim zakonima te ih se ni na koji način ne može regulirati. Među njima su i tvrtke koje emitiraju sadržaje na kabelskim televizijama ili putem interneta. Sudionici su se složili i da je postojeća regulativa već zastarjela u odnosu na nove medije i platforme te da je potrebna razmjena iskustava i s drugim europskim zemljama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Samit
Gajin svet
fnc 15
Hell's kitchen
Brak na prvu
default_cta
Azbuka našeg života
Cijena strasti
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Smrt u raju
default_cta
Pevačica
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Sumrak saga: Mladi mjesec
Playmobil
default_cta
Volio bih da sam ovdje
VOYO logo