Francuski predsjednik Emmanuel Macron suočio se u ponedjeljak s prosvjedima diljem zemlje na Praznik rada dok nastoji umiriti društvene nemire zbog povećanja dobi za odlazak u mirovinu.
Macronova popularnost pala je na gotovo rekordno nisku razinu postignutu tijekom krize "žutih prsluka" nakon što je osudio sindikate i multisektorske štrajkove i podigao dob za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine.
Taj potez povećao je bijes protiv predsjednika jer ga mnogi Francuzi smatraju ravnodušnim prema njihovim svakodnevnim teškoćama. Macron je dočekan zvižducima, lupanjem loncima i dobacivanjem dok je bio u šetnji.
Sindikati se nadaju da će više od milijun ljudi marširati gradovima i mjestima u ponedjeljak.
"Ovaj 1. svibnja bit će prekretnica", rekla je Sophie Binet, čelnica ljevičarskog sindikata CGT. "Poručit ćemo da nećemo dalje dok se ova (mirovinska) reforma ne povuče", dodala je.
Laurent Berger, čelnik reformski orijentiranog sindikata CFDT, rekao je da je Macronova vlada bila gluha na zahtjeve jednog od najmoćnijih društvenih pokreta u desetljećima. Bez obzira na to, to ne znači kraj razgovora s vladom, rekao je u nedjelju.
Macron brani reformu i tvrdi da je ona potrebna kako bi jedan od najizdašnijih mirovinskih sustava u industrijaliziranom svijetu ostao u plusu, ali sindikati smatraju da ima drugih rješenja.
Macronova vlada, koja nema većinu u parlamentu, progurala je mirovinski zakon bez konačnog glasanja pošto je izostala međustranačka podrška.
Jačanje političke opozicije komplicira ostatak njegovog programa reformi, uključujući nacrt zakona o zapošljavanju koji bi od onih koji primaju minimalnu socijalnu pomoć zahtijevao da rade ili se obučavaju 15-20 sati tjedno.
Fitch je snizio u petak kreditni rejting Francuske za jednu razinu na 'AA-', uz objašnjenje da potencijalni politički zastoj i društveni nemiri predstavljaju rizike za Macronovu agendu.
